Krpelji

Babezija (piroplazmoza, krpeljska groznica)

Babezija je oboljenje pasa i drugih životinja uzrokovana krvnim parazitima, protozoama, iz roda Babesia spp. Najčešći uzročnik babezije pasa je Babesia canis, koja je strogo specifična za vrstu i izaziva oboljenje isključivo kod pasa. Oboljenje je obligantno-transmisivno, jer za nastanak ovog oboljenja potrebno je prisustvo krpelja, koji je biološki vektor u prenosu infekcije. Dakle, bolest nastaje isključivo ujedom zaraženog krpelja. Dokazan je i transplacetarni prenos tj. sa zaražene majke na mladunčad, putem placente.

Bolest je registrovana širom svijeta, oboljenje je pretežno zastupljeno u sezoni (mart-novembar), međutim, promjenom klime smo svjedoci da se oboljenje javlja i u zimskim mjesecima i polako gubi sezonski karakter. Da bi se bolest pojavila na određenom terenu, moraju postojati određeni faktori, a to su inficirane životinje, odgovarajući krpelji i prijemčive životinje (najprijemčiviji su mladi psi).

Babezije su intracelularni paraziti, parazitiraju u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima). Razmožavanjem parazita u eritrocitima, dolazi do njihovog razaranja, i sve dok organizam može da nadoknadi gubitak eritrocita klinička slika nije ispoljena. Umnožavanjem i nastankom sve većeg broja babezija, dolazi do propadanja sve većeg broja eritrocita, zbog čega nastaje hemolitička anemija. Oslobođeni toksini i bjelančevine iz razorenih eritrocita djeluju na centar za termoregulaciju, pa dolazi do povećanja tjelesne temperature i do 42°C. Iz propalih eritrocita oslobađa se velika količina hemoglobina koji se u jetri prerađuju u žučne boje, jedan dio se izlučuje preko bubrega (hemoglobinurija), pa mokraća dobije specifičnu boju koka-kole ili boju piva. To treba da bude ozbiljan alarm vlasnicima. Nagomilan hemoglobin, usljed prevelike razgradnje eritrocita, izaziva žuticu, bojenje svih sluznica . Smanjen broj eritrocita u cirkulaciji izaziva nedostatak kiseonika (hipoksiju), zbog čega je srce primorano na ubrzan rad, životinja se jako umara, može da nastane cijanoza, pa čak i edemi.

Usljed poremećaja u cirkulaciji nastaju smetnje i u organima za varenje, javljaju se gasovi (meteorizam) i katar crijeva. Babezioza često može da završi i smrtnim ishodom.

Kako da vlasnici prepoznaju babeziju?

Generalno, klinička slika kod babezije počinje gubitkom apetita, letargijom (životinja djeluje kao da spava), povišenom tjelesnom temperaturom i do 42°C, bljedilom sluznica, pojavom krvi u mokraći, a u poodmaklim fazama bolesti i žuticom (ikterus).

Najbitnije kod babezije je preventiva (spot-on preparati, antiparazitske ogrlice, antiparazitski šamponi i kupke) i reagovanje vlasnika u ranim fazama bolesti. Smatra se da je krpelju potrebno da provede 12-24h na životinji kako bi je inficirao.

Krpelji su, dakle, hematofagni insekti, koji pored spomenute babezioze mogu da prenesu i druge bolesti, a to su erlihioza i lajmska bolest, koje su i zoonoze (može da oboli i čovjek).